Napustiti dijete najteži je trenutak koji bilo koja porodica može doživjeti, ali priča Jusufa Mujića iz Tuzle dokazuje da ljubav i posvećenost mogu nadvladati sve životne izazove. Kada su Alena, Anesa i Amela napustili roditelji – majka koja je otišla iz njihovih la iz njihovih života i otac koji se nije mogao brinuti o njima – izgledalo je da su osuđeni na život u Domu za djecu bez roditeljskog staranja. Ali njihov djed, Jusuf Mujić, nije dopustio da sudbina te djece bude zapećaćena.
Nakon uspješnog završetka programa udomiteljstva, Jusufu je Centar za socijalni rad povjerio starateljstvo nad unucima. On je, unatoč teškim okolnostima, odlučno prihvatio tu odgovornost.
“Želja svakog djeda je da mu unuci budu uspješni. Ja tu borbu nisam ni osjetio, jer kad nešto hoćeš i hoćeš, to možeš bez problema prebroditi, iako je bilo i teških trenutaka. Moraš gurati tri čovjeka van,” kazao je Jusuf za RTV Slon.
Za Jusufa, svaki korak naprijed njegovih unuka predstavlja nepreglednu sreću. Svaka osvojena medalja, svaka pohvala u školi i svaka mala pobjeda u njihovim životima za njega su suze radosnice. Kaže da je njegovo srce ispunjeno ponosom svaki put kad vidi osmijehe na njihovim licima.
“Ja sam veoma ponosan, malo je to teško i opisati. Nadam se da sam učinio za njih koliko sam mogao,” dodao je Jusuf, ne krijući emocije koje su ga preplavile dok je pričao svoju priču.
Iako briga o troje djece nije nimalo laka, Jusuf ističe da mu ona ne pada teško. Svoj život posvetio je tome da im pruži sve što im je potrebno kako bi izrasli u odgovorne i sretne ljude. Prepreke su bile mnoge – od financijskih izazova do emocionalnih trenutaka kada je morao biti i djed i roditelj, ali nikada nije posustao.
“Kad vidim kako se trude, kako napreduju i kako rastu u dobre ljude, sav trud se isplati. Oni su moja najveća pobjeda u životu,” istaknuo je Jusuf.
Alen, Anesa i Amela sada imaju šansu za svjetliju budućnost, zahvaljujući čovjeku koji nije dopustio da ih životne okolnosti odvoje od ljubavi porodice.
“Unuci su moja inspiracija. Sve što radim, radim za njih. Nadam se da će jednog dana, kad odrastu, shvatiti koliko sam ih volio i koliko su mi značili,” zaključio je Jusuf, s osmijehom koji otkriva neizmjernu ljubav i ponos.