Premijer Kosova Albin Kurti dao je intervju za američki magazin New York Times, u kojem je istakao da religija nikada nije igrala ključnu ulogu u oblikovanju albanskog identiteta. “Za nas su religije dolazile i odlazile, ali mi smo još uvijek ovdje”, rekao je Kurti, sugerišući da je nacionalni identitet Albanaca duboko ukorijenjen u kulturnim i povijesnim elementima, a ne u vjerskoj pripadnosti.
Članak New York Timesa analizira fenomen vjerskog preobraćanja na Kosovu, gdje se manjinski broj građana odlučuje za prelazak s islama na kršćanstvo, naročito katoličanstvo. Ovi konvertiti, kako se navodi, vide predislamsku prošlost kao ključni aspekt svog evropskog identiteta. Kurti je kroz svoje izjave dodatno naglasio sekularni karakter albanskog društva, koje u prvi plan stavlja jezik, kulturu i povijesnu tradiciju.
“Mali broj albanskih kršćanskih aktivista, koji su prešli iz islama, poziva svoje rođake da vide crkvu kao simbol svog identiteta”, piše New York Times.
Međutim, članak ukazuje da ova pojava ostaje marginalna i nije naišla na značajnije društvene otporne.
Poseban akcenat u tekstu stavljen je na slobodu vjerskog izbora na Kosovu. Dok prelazak s islama na drugu religiju u nekim muslimanskim zemljama može izazvati ozbiljne posljedice, na Kosovu ovakve promjene, prema New York Timesu, prolaze uglavnom bez nasilnih reakcija, osim povremenih kritika na društvenim mrežama.
Kurtijeva izjava da su Albanci kroz historiju nadilazili vjerske podjele, stavljajući u prvi plan nacionalni identitet, odražava sekularni pristup njegovog liderstva. Ovime se dodatno podcrtava specifičnost albanskog identiteta, koji se gradi prvenstveno na osnovama zajedničke povijesti, jezika i kulturne tradicije, dok religija ostaje sekundarni faktor.