Bratislav Živković, kontroverzni komandant Četničkog pokreta iz Srbije, poznat po svom učešću u stranim sukobima, poginuo je tokom intenzivnih borbi u Kurskoj oblasti, nedaleko od ukrajinsko-ruske granice. Prema nezvaničnim informacijama, Živković je stradao u noći između 2. i 3. januara, dok je predvodio jurišni vod proruskih snaga u ovom regionu. Vijest o njegovoj smrti prvo se pojavila na ruskim Telegram kanalima, gdje su njegovi saborci izrazili tugu zbog gubitka. U jednoj od objava stoji:
„U toku noći, 2. januara, u teškim bitkama za oslobođenje Kurske oblasti poginuo je kao heroj naš prijatelj i brat, komandir jurišnog voda Bratislav Živković.“
Živković je bio poznat kao predvodnik srpskih dobrovoljaca koji su se borili na strani proruskih separatista, a njegovo učešće u ukrajinskom sukobu datira još od 2014. godine, tokom ruskog zauzimanja Krima. Bratislav Živković je bio lider Četničkog pokreta u Srbiji, koji je često izazivao kontroverze svojim učešćem u ratnim sukobima van granica zemlje. Kao organizator i vođa grupe srpskih dobrovoljaca, isticao se tokom ruskih vojnih operacija na Krimu i u Donbasu. Prema sopstvenim tvrdnjama, bio je dio borbi za Lugansk i Donjeck, gdje je aktivno podržavao proruske snage.
Živković je tvrdio da je nosilac medalje ruskog Ministarstva odbrane za „povratak Krima“, iako su te tvrdnje ostale nepotvrđene od strane nezavisnih izvora. Njegovo prisustvo na proruskim skupovima, uključujući javne događaje u Rusiji, dodatno je privlačilo pažnju medija i sigurnosnih službi. Godine 2018, Živković je uhapšen u Srbiji pod optužbom da je organizovao odlazak srpskih državljana u strane ratne sukobe, što je prema domaćem zakonodavstvu krivično djelo.
Prema navodima, Živković je regrutovao dobrovoljce za borbe u Donbasu, nudeći im simboličnu naknadu od 200 eura mjesečno. Finansijska sredstva su navodno dolazila iz budžeta samoproglašene Luganske Narodne Republike. Također, Živković je 2017. godine označen kao prijetnja nacionalnoj sigurnosti Rumunije, nakon što je uhvaćen kako fotografiše vojne radare na obali Crnog mora i pokušava prenijeti njihove GPS koordinate. Kao rezultat toga, zabranjen mu je ulazak u Rumuniju na 15 godina, a zabrana je kasnije proširena i na druge NATO zemlje.
Nakon tih događaja, Živković se preselio u Bugarsku, a potom u Rusiju, gdje je nastavio svoju povezanost sa proruskih vojnim i političkim strukturama. Živković je također bio povezan sa ekstremističkim organizacijama poput grupe „Unité Continentale“, koju su ukrajinske vlasti označile kao ekstremističku formaciju. Njegove aktivnosti u Donbasu i Lugansku bile su pod istragom ukrajinskog tužilaštva, zajedno sa još petoricom srpskih državljana osumnjičenih za napade na ukrajinske snage.
Godine 2023, Živković je viđen u publici tokom govora ruskog predsjednika Vladimira Putina, što su zabilježile kamere ruskih državnih agencija, što je dodatno osnažilo percepciju njegove bliskosti sa zvaničnom Moskvom. Pogibija Bratislava Živkovića izazvala je različite reakcije u javnosti. Dok su proruskih mediji veličali njegovu „herojsku žrtvu“, kritičari njegovog djelovanja ukazuju na štetne posljedice miješanja srpskih državljana u strane sukobe. Njegova smrt postavlja pitanja o motivaciji pojedinaca koji sudjeluju u međunarodnim sukobima, kao i o ulozi i odgovornosti država u reguliranju takvih aktivnosti. Iako je Živkovićeva smrt simbolično označena kao gubitak za proruske snage, ona također podsjeća na opasnosti i posljedice ideološkog radikalizma i stranog angažmana.