Na dvodnevnom naučnom simpoziju u Podgorici, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV), Adel Slatina, istakao je da su sevdalinka i Hasanaginica simboli bošnjačkog kulturnog identiteta, ali i univerzalne vrijednosti koje nadilaze granice naroda i kultura. Ova izjava došla je u povodu obilježavanja dva značajna jubileja – 450 godina od prve vijesti o sevdalinci i 250 godina od objavljivanja Hasanaginice.
Organizator simpozijuma, Bošnjačko nacionalno vijeće u Srbiji, u saradnji s crnogorskim partnerima, naglasilo je važnost očuvanja kulturne baštine kroz zajedničke projekte. Slatina je naglasio da saradnja između vijeća može donijeti velike rezultate.
“Uvjeren sam da će ova saradnja rezultirati novim projektima koji će pomoći u očuvanju našeg jezika, tradicije i kulture. Njegovanje identiteta nije samo obaveza, već bogatstvo koje trebamo dijeliti sa svijetom,” rekao je Slatina.
Potpredsjednik BNV-a, Sead Šemsović, govorio je o dugom procesu zaštite sevdalinke na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine. Istakao je kako su ljudi i institucije ključni za očuvanje ovog posebnog umjetničkog oblika.
“Zaštita sevdalinke započela je 2010. godine i završena je tek ove godine, što pokazuje koliko je važno imati jasan plan i posvećenost,” objasnio je Šemsović. On je dodao da sevdalinka nije samo obična pjesma – ona je duboko emotivno izražavanje, prožeto kulturnim vrijednostima. “To je lirski žanr, ljubavna pjesma koja nosi čežnju i strast. Nastala je u muslimanskoj urbanoj sredini Bosne i sandžačkog prostora i precizno je definirana u enciklopedijama,” dodao je.
Suljo Mustafić, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori, osvrnuo se na univerzalnu vrijednost Hasanaginice. Istakao je njenu estetsku i književnu vrijednost, naglašavajući kako inspirira umjetnike i naučnike širom svijeta, od muzičkih kompozicija do pozorišnih izvedbi.
“Hasanaginica nije samo bošnjačka priča, već univerzalni fenomen koji fascinira izvođače, umjetnike i dramaturge. Njena bezvremenost potvrđuje podatak da je izvedena više od hiljadu puta u različitim adaptacijama,” rekao je Mustafić.
Jedan od ključnih zaključaka simpozija bio je naglasak na potrebu da se sevdalinka i Hasanaginica više uključe u obrazovni sistem. Time bi djeca od malih nogu mogla učiti o njihovoj vrijednosti, spoznajući raznolikost i ljepotu različitih tradicija, čime se smanjuju predrasude i stereotipi.
Organizatori su najavili da će svi tekstovi i izlaganja sa simpozija biti objavljeni u posebnom zborniku radova, što će osigurati trajni trag ovih jubileja u akademskoj zajednici.
“Ovaj zbornik će biti ključan za buduća istraživanja i očuvanje naše kulturne baštine,” zaključio je Mustafić.
Ovaj simpozij ponovo je potvrdio značaj bošnjačke usmene književnosti, ne samo za identitet jednog naroda, već i za širu kulturnu zajednicu, pokazujući da univerzalne vrijednosti mogu biti pronađene u lokalnim pričama i pjesmama koje nadahnjuju generacije širom svijeta.